OKRUGLI STOL “ŽENE U POLITICI”

Interesni odbor Ženske inicijative HNS-a Grada Duge Rese, dana 8. studenoga 2022. godine, organizirao je i održao Okrugli stol na temu „Žene u politici“, s ciljem da ukaže na nedovoljnu zastupljenost žena u politici, da ih se potakne i osnaži da se uključe u istu.

Na Okruglom stolu aktivno su sudjelovale žene iz političkih stranaka sa područja karlovačke županije koje su aktivne u politici, a to su:

  • gospođa Maja Grba Bujević, saborska zastupnica
  • gospođa Martina Furdek Hajdin, županica karlovačke županije
  • gospođa Lidija Bošnjak, gradonačelnica Grada Ozlja
  • gospođa Katarina Srakočić, zamjenica gradonačelnika Grada Duga Rese i predsjednica GO SDP Grada Duga Rese
  • gospođa Karolina Juzbašić, potpredsjednica HNS-a, i predsjednica Ženske inicijative HNS-a na nacionalnoj razini
  • gospođa Dubravka Vrbetić, zamjenica predsjednika Središnjeg odbora HNS na nacionalnoj razini i zamjenica predsjednika GO HNS Duga Resa
  • gospođa Jasna Lasić, zamjenica predsjednika ŽO HSS Karlovac
  • gospođa Dragica Malović, predsjednica GO SDP u Karlovcu
  • gospođa Anita Štefančić, predsjednica GO HNS Karlovac
  • gospođa Josipa Urem, predsjednica IO ŽI ŽO HNS Karlovac
  • gospođa Lana Legek, gradska vjećnica u gradskom vijeću Grada Duga Resa
  • gospođa Violeta Bišćan, predsjednica zajednice žena „Katarina Zrinska“ HDZ Duga Resa
  • gospođa Sandra Belavić. potpredsjednica IO ŽI HNS Duga Resa
  • gosšpođa Barbara Perušić, članica Predsjedništva GO HNS-a Duga Resa

Kao što znamo  ravnopravnost spolova je jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Međutim, u Hrvatskoj postoji izrazita podzastupljenost žena na najvišim rukovodećim pozicijama, bilo da se radi o politici, gospodarstvu i drugima područjima, usprkos činjenici da su žene uspješnije u obrazovanju, te ima više visokoobrazovanih žena nego muškaraca. Podzastupljenost žena u politici je jedan od oblika rodne neravnopravnosti te veliki problem demokracije.

Žene su još uvijek nedovoljno zastupljene u političkom i javnom životu, što se tiče ekonomske razine nedovoljno su plaćene u odnosu na muškarce, a posebice su manje prisutne u temama u kojima se odlučuje o bitnim sferama života kao što je upravljanje i odlučivanje o nekom poduzeću, instituciji i dr.. Veliki ekonomski problemi koji su često praćeni i onim socijalnima, negativno se odražavaju na poduzetnički razvoj žena. Žene bi se voljele reflektirati u drugačijem stupnju, drugačijoj sferi i drugačijem pogledu. Žene bi svojim angažmanom doprinijele boljem sustavu i društvenoj odgovornosti koja je jako potrebna ovoj zajednici. Žene koje politički odlučuju su još uvijek tema koja plaši svijest većine ljudi. Političke odluke imaju veliku težinu pa se za tako odgovornu funkciju očito pretendira da je obavlja muškarac jer povjerenje u žene ili je izmaklo ili se tek treba nadograditi. Situacija se uvelike promijenila u odnosu na prije, kada definitivno ženama nije bilo mjesto u politici i napravio se veliki iskorak, međutim još uvijek poprilično mali i nedovoljan.

Statistika kao najbolji pokazatelj

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, u Sabor RH izabrano je svega 4,6% žena, a to je znatno manji broj nego što je bio za vrijeme komunizma. Broj žena u parlamentu Jugoslavije čak je iznosio oko 20%. 1995. godine broj raste na 7,1%, a 2000. godine na čak 21,9%. Dolazimo do 2003. godine kada je zastupljenost žena u Saboru malo manja, a to je 17,8%. Međutim, 2007. godine dolazi do porasta na 32 zastupnice u Saboru ili čak 20, 9%. Prema podacima za 2013. godinu, u sazivu Sabora sudjelovalo je 39 zastupnica odnosno 25% žena što je i najveći broj dotada bio. Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. godine u Sabor je bilo izabrano samo 19 zastupnica što označava smanjenje u odnosu na ranije. 2020. godine, u novi deseti saziv Sabora izabrano je tek 35 zastupnica, vrlo malo s obzirom na 151 zastupničko mjesto.

Razlozi slabe zasatupljenosti žena u politici:

  • patrijarhalan odnos
  • odgovornost za obitelj, djecu, kuću…
  • neposjedovanje dovoljno ekonomskih resursa (vrtići, domovi za starije i nemoćne, ekonomska situacija u državi)
  • neprovedba zakona o rodnoj ravnopravnosti, postoji Konvencija o uklanjaju svih oblika diskriminacije žena čiji je Republika Hrvatska potpisnik, gdje se prema članku 15. Zakona o ravnopravnosti spolova  trebala uravnotežiti položaj žena i muškaraca u tijelima političkih stranaka i na popisima kandidata za izbore u hrvatski parlament, ali i u tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave…   međutim obično to bude mrtvo slovo na papiru (razlog što je tome tako je nedostatak sankcija).

Kako se boriti protiv niske zastupljenosti:

  • ravnopravnost u smislu uključivanja partnera u obitelj (preuzimanje brige o djeci, kućanstvu i obitelji)
  • izraditi strategiju za uključivanje žena u političke stranke
  • uvesti rodne kvote u stranačke statute
  • organizirati edukacije članica i članova stranke o rodno osvještenoj politici i rodnoj ravnopravnosti
  • osnaživanje i umrežavanje žena u različite aktivnosti unutar lokalnih i ruralnih zajednica
  • isticati bitnost i drugačije karakteristike žena u odnosu na muškarce i koliko one kao takve politiku čine drugačijom.

Zaključak Okruglog stola

Okrugli stol na temu „Žene u politici“ za cilj je imao ukazati na podzastupljenost žena u politici i kako to promjeniti. Podzastupljenost se može smanjiti razvitkom, zapošljavanjem i društvenom solidarnosti kojom bi se žene jasnije i bolje deklarirale u predstavničkim i drugim tijelima kao političke vođe ili barem, imale određenu autonomiju donošenja odluka. Treba sustavno radi na poboljšanju i participaciji žena u politici i društvu održavanjem zajedničkih radionica i seminara kojima je svrha uključivanje i integriranje žena u politiku. Time bi se održala i ravnopravnost spolova, ali i rodno osviještena politika gdje bi žena bila jednaka muškarcu. Žene mogu biti političke vođe, samo im treba dati priliku.

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *